Modul 5 — Naknade plaće: bolovanje, godišnji odmor, porodiljni

Modul 5 · Naknade plaće

Naknade — kada zaposlenik ne radi, ali prima novac

Zakon o radu i posebni propisi predviđaju niz situacija u kojima zaposlenik ima pravo na naknadu plaće — iako ne radi. To uključuje bolest, godišnji odmor, porodiljni dopust i nekoliko posebnih slučajeva. Ključno pitanje za poslodavca: tko plaća i koliko?

Odgovor nije jednoznačan — ovisi o vrsti naknade i trajanju. Neke naknade plaća isključivo poslodavac, neke HZZO, a neke se dijele između poslodavca i HZZO-a. Razumijevanje ove podjele ključno je za planiranje troškova osoblja.

Bolovanje

Bolovanje — tko plaća i koliko?

Bolovanje (privremena nesposobnost za rad) najčešća je situacija naknade plaće s kojom se poslodavci susreću. Troškovi su podijeljeni između poslodavca i HZZO-a ovisno o trajanju. Od 1. kolovoza 2025. izmijenjene su naknade HZZO-a — minimalna i maksimalna naknada su značajno povećane.

Dani

1.–42.

Plaća: POSLODAVAC

Naknada: min. 70% prosječne bruto plaće zaposlenika

Prvih 42 dana bolovanja financira poslodavac iz vlastitih sredstava. Osnovica za izračun je prosječna plaća zaposlenika u prethodnih 6 mjeseci. To je trošak koji mnogi poduzetnici podcjenjuju — dulja bolovanja mogu ozbiljno opteretiti likvidnost malih tvrtki.

Dani

43.+

Plaća: HZZO

Naknada: 70% prvih 6 mj · 80% od 6. do 18. mj · 50% nakon 18 mj (ista dijagnoza)

Od 43. dana bolovanja trošak preuzima HZZO. Od 1. kolovoza 2025. minimalna HZZO naknada iznosi 353,15 €/mj, a maksimalna 995,45 €/mj. Poslodavac i dalje isplaćuje naknadu zaposleniku, ali je HZZO refundira.

Posebni

slučajevi

Plaća: HZZO od 1. dana — 100%

Ozljeda na radu i profesionalna bolest, transplantacija, komplikacije u trudnoći, rodiljni/roditeljski — 100% bez gornje granice

Kod priznate ozljede na radu i profesionalne bolesti naknada iznosi 100% osnovice, bez gornje granice i bez uvjeta staža osiguranja. Rodiljni dopust (prvih 6 mjeseci) također je bez gornje granice. Komplikacije u trudnoći i transplantacija ograničene su na maks. 995,45 €/mj, a roditeljski dopust (drugih 6 mjeseci) na 3.001,79 €/mj. Za njegu djeteta mlađeg od 7 godina (ranije do 3 god.) i izolaciju naknada je 100% osnovice, ali ograničena na maks. 995,45 €/mj (od 1. kolovoza 2025.).

Planiranje za poslodavca

Prvih 42 dana bolovanja jednog zaposlenika može koštati poslodavca i do ~1.500–2.000 € ovisno o visini plaće. Za malu tvrtku s 3–5 zaposlenika ovo je realan rizik koji treba ukalkulirati. Razmislite o izvanrednom fondu ili kolektivnom zdravstvenom osiguranju.

Uvjet staža osiguranja

Za naknadu na teret HZZO kod „običnog" bolovanja (bolest, ozljeda izvan rada) bitan je uvjet staža osiguranja — ako radnik nema dovoljno staža, naknada pada na zakonski minimum. Iznimka je ozljeda na radu i profesionalna bolest: tu se naknada (100%, bez gornje granice) ostvaruje bez obzira na staž.

Godišnji odmor

Pravo na odmor — zakonski minimum i obračun

Svaki zaposlenik ima zakonsko pravo na godišnji odmor. Za puno radno vrijeme zakonski minimum je 4 tjedna godišnje — što je 20 radnih dana ako je radni tjedan 5 dana, odnosno 24 radna dana ako je radni tjedan 6 dana. Kolektivni ugovori ili ugovor o radu mogu predvidjeti i više dana — no nikad manje od zakonskog minimuma. Naknada za godišnji odmor mora biti u visini pune plaće — ne može biti umanjeno za dane odmora.

Zakonski minimum 4 tjedna — 20 dana (5-dnevni tjedan) ili 24 dana (6-dnevni)

Tko plaća Isključivo poslodavac (100% plaće)

Regres (naknada za godišnji) Do €700 neoporezivo / godišnje

Neiskorišten odmor Prenosi se u iduću godinu — mora se iskoristiti do 30. lipnja

Godišnji pri otkazu Neiskorišten odmor mora se isplatiti kroz obračun plaće (novčana naknada, nikako u gotovini)

Porodiljni i roditeljski dopust

Rodiljne i roditeljske naknade — tko plaća?

Za razliku od bolovanja gdje poslodavac plaća prvih 42 dana, porodiljne i roditeljske naknade financira isključivo HZZO. Poslodavac ima samo administrativnu ulogu — zaposlenica odjavljuje radni odnos za trajanje dopusta, a HZZO direktno isplaćuje naknadu.

Rodiljni dopust (majka) 28 tjedana (70 dana obvezno + ostatak do 28 tjedana)

Naknada za rodiljni 100% osnovice — bez gornje granice

Tko plaća HZZO — direktno zaposlenici

Roditeljski dopust Prvih 6 (8) mj. 100% do 3.001,79 €/mj; dalje fiksno 803,42 €

Obveza poslodavca Čuvanje radnog mjesta — povratak nakon dopusta zagarantiran

Bitna razlika za poslodavca

Za porodiljni i roditeljski dopust poslodavac ne plaća naknadu — HZZO to preuzima u potpunosti. Poslodavac je obavezan čuvati radno mjesto i ne smije otkazati radni odnos zaposlenici za trajanja trudnoće, porodiljnog i roditeljskog dopusta. Kršenje ove odredbe ozbiljna je zakonska povreda.

Očinski dopust

Otac ima samostalno i neprenosivo pravo na očinski dopust od 20 radnih dana (30 radnih dana za blizance, trojke ili više djece). Naknada je 100% osnovice bez gornje granice, a isplaćuje je HZZO na teret državnog proračuna — ne poslodavac. Koristi se neovisno o radnopravnom statusu majke; poslodavac ga ne može odbiti ni odgoditi, a najava se daje najmanje 15 dana prije korištenja. Može se iskoristiti do navršenih 6 mjeseci djetetova života.

Ostale naknade plaće — pregled

Plaćeni dopust — npr. sklapanje braka, rođenje djeteta, smrt bliskog srodnika, selidba, elementarna nepogoda, dobrovoljno darivanje krvi: ukupno do 7 radnih dana godišnje (raspored po Zakonu o radu / kolektivnom ugovoru); plaća poslodavac
Neplaćeni dopust — na zahtjev radnika, uz suglasnost poslodavca; bez naknade
Vojska / civilna zaštita — naknadu plaća Ministarstvo obrane ili HZZO
Štrajk — Zakon o radu uređuje pravo na štrajk; za to vrijeme nema naknade
Praznici — zakonski su blagdani i neradni dani plaćeni u punom iznosu (kao da se radilo)

Česta greška

Mnogi poslodavci misle da za bolovanje do 3 dana nije potrebna dokumentacija. To nije točno — za svaki dan bolovanja zaposlenik mora dostaviti uputnicu ili potvrdu liječnika. Bez odgovarajuće dokumentacije, bolovanje se ne može evidentirati u JOPPD obrascu i Porezna uprava može označiti isplatu kao neopravdanu.

Izvor prava

Kolektivni ugovori — kada zakon nije dovoljno

Zakon o radu postavlja minimalne standarde — ali kolektivni ugovori (KU) mogu propisati povoljnije uvjete za zaposlenike. Ako se na poslodavca primjenjuje kolektivni ugovor, obvezno je primijeniti sve odredbe koje su povoljnije od zakonskog minimuma, čak i ako individualni ugovor o radu govori nešto drugo.

Vrste kolektivnih ugovora

Koji KU se primjenjuje?

Postoje dvije razine kolektivnih ugovora — grananski (za čitav sektor ili djelatnost) i kućni/unutarnji (za jednog poslodavca). Kućni KU može biti povoljniji od granskoga, ali nikad lošiji.

Grananski KU

Sklapa se između sindikalnih saveza i udruga poslodavaca za čitavu djelatnost (npr. graditeljstvo, ugostiteljstvo, promet)

Kućni (unutarnji) KU

Sklapa poslodavac i sindikat unutar jednog poduzeća — vrijedi samo za tu firmu

Obveznost

Primjenjuje se na sve zaposlenike poslodavca koji je stranka KU-a ili koji je dragovoljno preuzeo primjenu

Trajanje

Uobičajeno 2–3 godine; automatski se produžuje ako ga nijedna strana ne otkaže

Što KU najčešće uređuje povoljnije od zakona?

Minimalna plaća u djelatnosti — može biti viša od zakonske minimalne (1.050 € u 2026.); zaposlenik nikad ne prima manje od one propisane KU-om
Godišnji odmor — zakonski minimum je 20 radnih dana, ali KU može propisati više (npr. 25–30) ovisno o stažu ili zanimanju
Regres — KU često propisuje obvezu isplate regresa i minimalni iznos (koji može biti viši od neoporezivih 700 €)
Otpremnina — formula za izračun može biti povoljnija od zakonskog minimuma (½ prosječne plaće × god. staža)
Jubilarne nagrade — KU može propisati više kategorija ili više iznose od neoporezivih 400 €
Dodatak na plaću za staž — npr. 0,5% bruto za svaku godinu radnog staža kod poslodavca
Prekovremeni rad i noćni rad — zakon propisuje minimum, KU može odrediti veće postotke
Pravo na sindikalnu aktivnost — plaćene sate za sindikalne predstavnike

Hijerarhija pravnih izvora

Pravilo je jednostavno: uvijek se primjenjuje najpovoljniji izvor za zaposlenika. Hijerarhija od vrha prema dnu: Zakon o radu → grananski KU → kućni KU → ugovor o radu → odluka poslodavca. Niži izvor ne može propisati manje od višeg — ali uvijek može propisati više. Ako postoji KU i kućni ugovor koji su u suprotnosti, primjenjuje se onaj koji je povoljniji za zaposlenika.

Obveza provjere primjenjivog KU-a

Poslodavac je odgovoran znati primjenjuje li se na njegovu djelatnost neki grananski kolektivni ugovor. Neznanje nije opravdanje — inspekcija rada može naložiti isplatu razlike i izreći kaznu. Popis važećih kolektivnih ugovora dostupan je u Narodnim novinama i na stranicama Ministarstva rada.

Provjera razumijevanja — Modul 5

Zaposlenica je na bolovanju 50 dana. Tko plaća naknadu za dane 43.–50.?

Poslodavac — jer je ukupno bolovanje kraće od 3 mjeseca

HZZO — jer su dani 43+ izvan obveze poslodavca

Dijele se 50-50 između poslodavca i HZZO-a

Mirovinsko osiguranje (HZMO)