Svaki zaposlenik u Hrvatskoj plaća 20% bruto plaće na doprinose za mirovinsko osiguranje (MIO). Ovi doprinosi odlaze iz plaće zaposlenika — ali ih tehnički uplaćuje poslodavac u ime zaposlenika. Zaposlenik ih nikad "ne vidi" na računu — već su oduzeti prije isplate neta.
Ključno pitanje koje mnogi zaposlenici ne razumiju: gdje točno odlazi tih 20%? Odgovor ovisi o tome je li zaposlenik u sustavu samo prvog mirovinskog stupa ili kombiniranog sustava I. i II. stupa.
Bez obzira na to je li zaposlenik samo u I. stupu ili u kombiniranom sustavu, ukupna stopa odbitka iz plaće uvijek je 20%. Razlika je samo u tome kako se taj novac raspoređuje i kako utječe na buduću mirovinu.
Poslodavac nema mogućnost odluke o tome koji je zaposlenik u kojem stupu. Svaki zaposlenik ima svoju evidenciju pri HZMO-u. Poslodavac samo uplaćuje doprinose prema podacima iz JOPPD obrasca — sustav automatski raspoređuje iznose.
| Bruto plaća | MIO I. stup | MIO II. stup (5%) | Ukupno MIO |
|---|---|---|---|
| € 800 (umanjenje 250 €) | € 82,50 (15% × 550 €) | € 40,00 | € 122,50 |
| € 1.050 (min. plaća; umanjenje 125 €) | € 138,75 (15% × 925 €) | € 52,50 | € 191,25 |
| € 1.000 (umanjenje 150 €) | € 127,50 (15% × 850 €) | € 50,00 | € 177,50 |
| € 1.500 (≥ 1.300 — bez umanjenja) | € 225,00 (15%) | € 75,00 | € 300,00 |
| € 2.000 | € 300,00 | € 100,00 | € 400,00 |
| € 3.000 | € 450,00 | € 150,00 | € 600,00 |
| € 5.000 | € 750,00 | € 250,00 | € 1.000,00 |
Za plaće ispod 1.300 € bruto, MIO I. stup obračunava se na umanjenu osnovicu, a ne na puni bruto. Formula: umanjenje = 0,5 × (1.300 − bruto) za plaće 700,01–1.299,99 €; za bruto ≤ 700 € umanjenje je fiksno 300 €. MIO II. stup i doprinos za zdravstveno osiguranje (koji plaća poslodavac) uvijek se računaju na punu bruto plaću bez umanjenja.
Da — zakon predviđa gornju granicu plaće na kojoj se obračunavaju doprinosi za MIO. Svrha je zaštititi visoko plaćene radnike od nerazmjerno visokih doprinosa.
Gornja granica za obračun doprinosa za MIO iznosi 6 prosječnih bruto plaća u Republici Hrvatskoj. Prosječna bruto plaća se ažurira godišnje. Plaće iznad te granice ne generiraju dodatne MIO doprinose — ali to je relevantno samo za iznadprosječno visoke zarade.
Ako prosječna bruto plaća iznosi npr. 1.200 €, gornja granica je 7.200 € (6 × 1.200 €). Na bruto plaću od 10.000 € MIO bi se plaćao samo na 7.200 € — dakle, maksimalni MIO doprinos bio bi 1.440 €. Na ostatak (2.800 €) MIO se ne plaća. Ovo je važno za obračun visokih menadžerskih plaća.
Od 1. prosinca 2023. na snazi je poseban porezni poticaj: za zaposlenike čija je bruto plaća niža od 1.300 €, poslodavac je dužan umanjiti osnovicu za obračun doprinosa za MIO I. stup. Ovo izravno povećava neto plaću zaposlenika.
Umanjenje = 0,5 × (1.300 − 1.000) = 150 €. MIO I. stup obračunava se na (1.000 − 150) = 850 €, a ne na 1.000 €. MIO I. = 127,50 € (umjesto 150 €). Neto ušteda zaposlenika: 22,50 €/mj = 270 €/god. Umanjenje se primjenjuje isključivo na MIO I. stup — ne na II. stup, zdravstveno ni ostale doprinose.
Za određena zanimanja s posebno teškim ili opasnim uvjetima rada, Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (NN 115/18) propisuje da se svaki odrađeni mjesec u mirovinskom sustavu računa kao više od jednog mjeseca. To se zove staž osiguranja s povećanim trajanjem — u narodu poznat kao "beneficirani staž".
Smisao je zaštita radnika koji fizički ili zdravstveno ne mogu raditi jednako dugo kao radnici u laganijim zanimanjima. Ranija mirovina nije privilegija — nego kompenzacija za ubrzano trošenje zdravlja.
| Omjer povećanja | Što znači | Dodatni doprinos (plaća poslodavac) |
|---|---|---|
| 14/12 | 12 mj. rada = 14 mj. mirovinskog staža | + 4% bruto plaće |
| 15/12 | 12 mj. rada = 15 mj. mirovinskog staža | + 6% bruto plaće |
| 16/12 | 12 mj. rada = 16 mj. mirovinskog staža | + 8% bruto plaće |
Zanimanja s beneficiranim stažem utvrđuju se propisom — uključuju npr. rudare, radnike u ljevaonicama, vozače u gradskom prijevozu, određena zanimanja u brodogradnji itd. Poslodavac plaća dodatni doprinos povrh standardnih 16,5% za zdravstveno osiguranje — dakle ukupni trošak "na plaću" raste. Na primjer, za radnika s omjerom 14/12 ukupno je: 16,5% + 4% = 20,5% bruto plaće doprinosa na plaću. Obveza se prijavljuje u JOPPD-u pod posebnom šifrom.
Olakšica za prvo zaposlenje (osoba bez evidentiranog mirovinskog staža) oslobađa poslodavca doprinosa za zdravstveno osiguranje (16,5%) na rok od godinu dana — neovisno o tome je li radnik mlađi od 30 godina. Ranija olakšica za mlade do 30 godina (oslobođenje do 5 godina) ukinuta je za nova zapošljavanja od 1. siječnja 2025. (ranije sklopljeni ugovori koriste je do isteka roka). Ni jedna od tih olakšica ne primjenjuje se na dodatni doprinos za beneficirani staž — obveza njegova plaćanja ostaje bez obzira na olakšicu.
Osim obveznog I. i II. stupa, postoji i III. mirovinski stup — dobrovoljna kapitalizirana štednja. Poslodavac može, ali nije obavezan, uplaćivati doprinose u ime zaposlenika u dobrovoljni mirovinski fond.
Beneficija za zaposlenika je dvostruka: novac se akumulira na osobnom računu, a uplata do 804 € godišnje nije oporeziva kao primitak zaposlenika. Za poslodavca — takve uplate su porezno priznat rashod do propisanog limita.
Uplate u dobrovoljni mirovinski fond tretiraju se kao neoporezivi primitak zaposlenika do iznosa od 804 € godišnje (67 €/mj) — temeljem Zakona o porezu na dohodak. To znači da ova uplata ne povećava bruto plaću, ne generira doprinose ni porez — a zaposlenik dobiva realnu vrijednost. Odlična legalna alternativa povišici.
Poslodavac može III. stup iskoristiti i unutar ugovorene plaće. Primjer: radnik ima ugovorenu bruto plaću 1.267,00 €. Poslodavac mu može uplatiti 67,00 € na račun III. stupa (neoporezivo), a preostalih 1.200,00 € obračunati kao redovnu plaću. Time je obračun napravljen prema ugovorenoj bruto plaći, a 67 € je uplaćeno potpuno neoporezivo. Trošak poslodavca je isti — samo je dio sredstava preusmjeren u mirovinsku štednju radnika. Bitno: ovakav raspored treba jasno definirati u ugovoru o radu.
Doprinosi za MIO su obvezni i ne smiju se "dogovoriti" da ih ne platite. Čak ni uz pismeni pristanak zaposlenika ne možete izostaviti MIO doprinose — to je zakonska obveza bez iznimke. Svaki propust u uplati evidentira se kroz JOPPD sustav i rezultira kaznama.