Jedna od najvažnijih razlika u razumijevanju plaća je razlika između bruto i neto iznosa. To su dva pojma koja se koriste svakodnevno, ali ih mnogi zaposlenici — a i dio poslodavaca — ne razumiju u potpunosti.
Bruto plaća je iznos dogovoren ugovorom o radu. To je polazišna točka svakog obračuna — "papirna" plaća. Ona je temelj za izračun svih doprinosa i poreza. Sama po sebi, taj iznos nikad ne dođe u cijelosti na zaposlenikov bankovni račun.
Neto plaća je ono što zaposlenik stvarno prima — iznos koji dolazi na račun. Do neta dolazimo oduzimanjem doprinosa za mirovinsko osiguranje i poreza na dohodak od bruto iznosa. Tek što ostane — to je neto.
Pogledajmo konkretan primjer. Zaposlenik ima ugovorenu bruto plaću od 1.500,00 €. Pretpostavimo da ima poreznu karticu s osnovnim osobnim odbitkom (600 €) i da je učlanjen u II. mirovinski stup.
Zaposlenik s bruto plaćom od 1.500 € prima na bankovni račun 1.080 €. Razlika od 420 € odlazi na mirovinsko osiguranje i porez na dohodak — i to je normalan zakonski obračun. Nema nikakve "pogreške" — samo treba razumjeti strukturu.
Povrh bruto plaće od 1.500 €, poslodavac plaća još ~247,50 € doprinosa na plaću (isključivo zdravstveno osiguranje — 16,5%). Ukupni trošak zaposlenika iznosi ~1.747,50 € — detaljan obračun doprinosa na plaću obrađujemo u Modulu 4.
Neto iznos koji zaposlenik prima nije fiksna funkcija bruto plaće — ovisi o nekoliko varijabli. Razumijevanje tih varijabli ključno je za svaki razgovor o plaći.
Svaki zaposlenik ima pravo na osobni odbitak koji smanjuje poreznu osnovicu — dakle, iznos na koji se obračunava porez. Osnovni osobni odbitak iznosi 600 € mjesečno (od 2025., nepromijenjeno u 2026.). Zaposlenik ga ostvaruje predajom Obrasca PK (porezna kartica) poslodavcu.
Odbitak se može povećati za uzdržavane članove obitelji (djeca, supružnik bez prihoda, roditelji), te za osobe s invaliditetom. Zaposlenici koji ne predaju poreznu karticu oporezuju se kao da nemaju odbitak — što rezultira višim porezom i nižim netom.
Zaposlenik aktivira i mijenja poreznu karticu putem sustava ePorezna. Prijenos je automatski, bez fizičke predaje ikakvih dokumenata poslodavcu. Poreznu karticu može izdati i mijenjati i poslodavac.
Zaposlenici u Hrvatskoj mogu biti u sustavu samo I. mirovinskog stupa (tada plaćaju 20% MIO) ili kombiniranog sustava I. i II. stupa (15% + 5%). Razlika u neto plaći je zanemariva — ali razlika u mirovinskim pravima može biti značajna dugoročno. Detalje obrađujemo u Modulu 2.
Prirez više ne postoji — ukinut je 1. siječnja 2024. Danas postoji samo porez na dohodak, koji se uplaćuje na račun jedinice lokalne samouprave prema mjestu prebivališta zaposlenika (podatak s porezne kartice — PK). Svaki grad i općina sami određuju visinu stope u zakonskim okvirima, pa porez na dohodak nije svugdje jednak: npr. Zagreb primjenjuje 23% / 33%, Rijeka 20% / 25%, a mjesta bez vlastite odluke zadanih 20% / 30%. Zato neto na istu bruto plaću ovisi i o tome gdje zaposlenik živi.
Bruto plaća ne može biti niža od zakonske minimalne plaće (1.050 € u 2026.). No ako se na vašu djelatnost primjenjuje grananski ili kućni kolektivni ugovor, minimalna plaća za određena radna mjesta može biti i viša od zakonske. Poslodavac je dužan primijeniti sve uvjete koji su za zaposlenika povoljniji od zakonskog minimuma. Detalje o kolektivnim ugovorima obrađujemo u Modulu 5.
Mnogi poduzetnici (i zaposlenici) zaboravljaju da se porez obračunava na razliku bruta i doprinosa za MIO, a ne direktno na bruto. Točan redoslijed: bruto → oduzimamo MIO doprinose → dobivamo poreznu osnovicu → oduzimamo osobni odbitak → na ostatak obračunavamo porez. Preskoči li se neki korak, obračun je pogrešan.
Od 1. prosinca 2023. postoji umanjenje osnovice za MIO I. stup za zaposlenike s bruto plaćom ispod 1.300 €. Ovo je fiskalni poticaj koji povećava neto primanje bez promjene ugovorene plaće:
Bruto ≤ 700 €: umanjenje osnovice = 300 €
Bruto 700,01 – 1.299,99 €: umanjenje = 0,5 × (1.300 − bruto)
Bruto ≥ 1.300 €: umanjenje = 0 (ne primjenjuje se)
Umanjenje se primjenjuje samo na MIO I. stup (ne na II. stup, zdravstveno ni ostale doprinose). Detalji u Modulu 2.